Egzemplar logotip

UGOVORI

 

 

Pojam

 

Ugovor je suglasno očitovanje volje dvaju ili više subjekata usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka koji se sastoje u postanku, prestanku ili promjeni određenog pravnog odnosa. Ugovor je dvostrani pravni posao, tj. nastaje tek ako je došlo do suglasnog očitovanja volje dvaju ili više subjekata, za razliku od jednostranih pravnih poslova gdje pravni učinak nastaje izjavom ili na temelju izjave volje jedne strane. Ugovori su najčešći u obveznom pravu, no susreću se i na području radnog, stvarnog, obiteljskog i drugih grana prava. Osnovna podjela ugovora je na konsenzualne koji nastaju sporazumom ugovornih strana i realne koji nastaju predajom stvari jednog ugovaratelja drugome; zatim na formalne i na neformalne; te na imenovane koji su predviđeni zakonom i na neimenovane koji nisu određeni zakonom i nemaju poseban naziv. Ukoliko je oblik (forma) nekog ugovora ili drugog pravnog posla određen zakonom ili dogovorom stranaka kao konstitutivan element, taj pravni posao mora biti sklopljen u tom obliku ili neće proizvesti pravni učinak.

 

Pored ugovora kao dvostranog pravnog posla, važno je spomenuti i jednostrane privatnopravne poslove (oporuka, izjava, javno obećanje nagrade, mjenica, ponuda za sklapanje ugovora i dr.) koji nastaju očitovanjem volje samo jedne strane, koja tako postaje dužnik onoga na što se obvezala ispuniti tim pravnim poslom. Kod jednostranog pravnog posla ne nastaju istodobno obveze i prava kao kod ugovora već najprije nastaje obveza za stranku koja se na nešto obvezala tim poslom a tek poslije nastaje pravo za vjerovnika.

 

Zakon o obveznim odnosima

 

Prema odredbama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br., 35/05, 41/08. i 125/11., dalje: ZOO) ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukčije određeno, a zahtjev za sklapanjem ugovora u određenom obliku vrijedi i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora. Zakon određuje da su pravovaljane kasnije usmene dopune o sporednim točkama o kojima u ugovoru nije ništa rečeno ako to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan, kao i kasnije usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana (čl. 286. ZOO). Propisi o obliku glavnog ugovora vrijede i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora (čl. 268. st.2. ZOO). Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomoć za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla (čl. 314. ZOO). Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i valjanosti njihova ugovora (čl. 289. st.1. ZOO). Ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak, osim ako iz cilja propisa kojim je određen oblik ne proizlazi što drugo, dok ugovor koji nije sklopljen u ugovorenom obliku nema pravni učinak ako su strane valjanost ugovora uvjetovale posebnim oblikom (čl. 290.). Ugovor za čije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim iako nije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u pretežitom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan očito ne proizlazi što drugo (čl. 294. ZOO).

 

U pisanom obliku moraju biti sklopljeni; ugovor o jamstvu (čl. 105. ZOO), ugovor o kupoprodaji nekretnine (čl. 377. ZOO), ugovor o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene (čl. 465. ZOO), ugovor o darovanju nekretnine (čl. 482. ZOO), ugovor o najmu nekretnine (čl. 552. ZOO), ugovor o doživotnom uzdržavanju (čl. 580. ZOO), ugovor o građenju (čl. 620. ZOO), ugovor o licenciji (čl. 700. ZOO), ugovor o trgovinskom zastupanju (čl. 806. ZOO), ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smještajem (čl. 910. ZOO), ugovor o otvaranju bankarskog tekućeg računa (čl. 1008.), ugovor o kreditu (čl. 1022. ZOO), ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira (čl. 1026. ZOO), akreditiv (čl. 1028.), bankarsko jamstvo (čl. 1039. ZOO). ZOO također propisuje da pojedini ugovori moraju biti sklopljeni u obliku javnobilježničkog akta; ugovor o darovanju bez prave predaje stvari (čl. 482. ZOO), ugovor o darovanju za slučaj smrti (čl. 491. ZOO) i ugovor o doživotnom uzdržavanju (čl. 580. ZOO).

 

U pogledu samog sadržaja (sastojaka) ugovora, ZOO načelno u skladu s načelom dispozitivnosti ostavlja ugovornim stranama izbor u pogledu sadržaja pojedinog ugovora. U pojedinim slučajevima zakonodavac propisuje sadržaj (bitne sastojke) ugovora koji pod prijetnjom ništetnosti mora biti ispunjen. Tako u ugovoru o obročnoj otplati cijene mora pored stvari i njezine cijene u ispravi o ugovoru mora biti naveden ukupan iznos svih obročnih otplata, računajući i onu koja je izvršena u času sklapanja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi, također isprava o ugovoru mora sadržavati odredbu da kupac može raskinuti ugovor ako to pisano priopći prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja isprave te da se ovoga prava kupac ne može odreći unaprijed (čl. 466. ZOO). Teretni list  mora sadržavati nadnevak i mjesto načinjenja, ime (tvrtku, naziv) i adresu pošiljatelja i prijevoznika, registarski broj vozila, podatke o vrsti, količini i pakiranju pošiljke, popis isprava koje se prilažu uz teretni list, nadnevak i mjesto utovara, ime (tvrtku, naziv) i adresu primatelja, odredište i mjesto istovara, iznos naknade za prijevoz, odnosno zabilješku da je naknada plaćena unaprijed, troškove prijevoza, odredbu o iznosu kojim je pošiljka opterećena, potpise obiju strana (čl. 668. ZOO). Dijelovi skladišnice - priznanica i založnica sadrže: tvrtku, naziv, odnosno ime ostavodavca, njegovo sjedište, odnosno prebivalište, tvrtku, naziv i sjedište skladištara, nadnevak i broj skladišnice, mjesto gdje se skladište nalazi, vrstu, prirodu i količinu robe, navod o iznosu do kojega je roba osigurana te ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i određivanje njezine vrijednosti (čl. 755. ZOO).  Ugovorom o kreditu utvrđuju se iznos te uvjeti davanja, korištenja i vraćanja kredita (čl. 1022. ZOO).  Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira mora sadržavati naznaku vrijednosnih papira koji se zalažu, tvrtku i sjedište, odnosno ime i prebivalište imatelja papira, iznos i uvjete odobrenog kredita te iznos i vrijednost papira koji je uzet u obzir za odobrenje kredita (čl. 1026. st. 2. ZOO). Vrijednosni papir mora sadržavati sljedeće bitne sastojke; naznaku vrste vrijednosnog papira, tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište izdavatelja vrijednosnog papira; tvrtku, odnosno naziv ili ime osobe na koju, odnosno po čijoj naredbi vrijednosni papir glasi, ili naznaku da papir glasi na donositelja; točno naznačenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira; mjesto i nadnevak izdavanja vrijednosnog papira, a kod onih koji se izdaju u seriji, i njihov serijski broj; potpis izdavatelja vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavatelja vrijednosnih papira koji se izdaju u seriji (čl. 1136. ZOO). Puni indosament sadrži izjavu o prijenosu i tvrtku, odnosno naziv ili ime osobe na koju se pravo iz vrijednosnog papira prenosi (indosatar), i potpis prenositelja (indosant), a može sadržavati i druge podatke (mjesto, nadnevak i dr.). Blanko indosament sadrži samo potpis indosanta (čl. 1145. ZOO).

 

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

 

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15) propisuje da u pisanom obliku mora biti sklopljen svaki pravni posao (ugovor, izjava) kojim se zasniva služnost na nekretnini (čl. 219. st. 4.), stvarni teret (čl. 262. st. 2.), pravo građenja (čl. 287. st. 2.), zatim ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) (čl. 307. st. 6.) i međuvlasnički ugovor (čl.375. st. 1.). Međuvlasnički ugovor mora sadržavati veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine; uvjete i način upravljanja nekretninom; pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom; opseg poslova koje će obavljati ta osoba, odgovornost za obavljanje poslova i sl.; uvjete i način prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve; ime suvlasnika ovlaštenoga za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno trećim osobama i granice njegovih ovlasti; uvjete i način korištenja zajedničkih prostorija, uključujući i stan namijenjen za nadstojnika zgrade, te uređaja i zemljišta koje pripada određenoj nekretnini (čl. 375. ZV).

 

Zakon o radu

 

U pogledu ugovora sklopljenih prema Zakonu o radu („Narodne novine“, br. 93/14, 127/17, 98/19) na valjanost, prestanak ili druga pitanja u svezi s ugovorom o radu primjenjuje se obvezno pravo (čl. 6. ZOR). Ugovor o radu se sklapa u pisanom obliku a propust ugovornih stranaka da sklope ugovor u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (čl. 130. ZOR). Zakon o radu propisuje da ugovor o radu i potvrda o sklopljenom ugovoru o radu trebaju sadržavati podatke o strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu; mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima; nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova; danu početka rada; očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme; trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora; otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova; osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo; trajanju redovitog radnog dana ili tjedna (čl. 15. ZOR). Ugovor o privremenom ustupanju radnika u povezano društvo mora sadržavati podatke o nazivu i sjedištu povezanih poslodavaca; imenu, prezimenu i prebivalištu radnika; datumu početka i završetka privremenog ustupanja; mjestu rada i poslovima koje će radnik obavljati; plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate; trajanju redovitog radnog dana ili tjedna (čl. 10. st. 4. ZOR). Pored općeg sadržaja, ugovor o radu za stalne sezonske poslove treba sadržavati i odredbe o uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje; roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni; roku u kojem se radnik dužan izjasniti o ponudi a koji ne može biti kraći od osam dana (čl. 16. ZOR). Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada treba sadržavati odredbe o radnom vremenu; strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati; porabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time; naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova; načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika (čl. 17. ZOR). Ugovor o radu o upućivanjem radnika u inozemstvo i potvrda o sklopljenom ugovoru za rad treba sadržavati i odredbe o trajanju rada u inozemstvu; rasporedu radnog vremena; neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće; novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća; drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu; uvjetima vraćanja u zemlju (čl. 18. ZOR). Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova mora sadržavati odredbe da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika; naznaku poslova za čije će se obavljanje radnik ustupati; obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen (čl. 46. st. 2. ZOR). Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova koji se sklapa na određeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se radnik ustupa korisniku treba sadržavati i podatke o strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu; očekivanom trajanju ugovora; sjedištu korisnika; mjestu rada; poslovima koje će ustupljeni radnik obavljati; datumu početka i završetka rada; plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće; trajanju redovitog radnog dana ili tjedna (čl. 46. st. 4. ZOR).

 

Zakon o javnom bilježništvu

 

Prema Zakonu u javnom bilježništvu, („Narodne novine“, br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16) pojedini ugovori moraju biti sklopljeni u obliku javnobilježničkog akta i to ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost te ugovori koje sklapaju gluhi koji ne znaju čitati ili nijemi koji ne znaju pisati, ukoliko (u oba slučaja) vrijednost pravnog posla prelazi 50.000,00 Kn (čl. 53. ZJB). Sudionici u pravnom poslu za kojeg nije predviđena obvezatna forma javnobilježničkog akta, mogu zatražiti od javnog bilježnika da potvrdi njihove privatne isprave o tom poslu. Tako potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a uz ispunjenje određenih pretpostavki ima i snagu ovršne isprave. Javnobilježničke isprave imaju snagu javnih isprava te imaju jaču dokaznu snagu od ostalih (privatnih) isprava. Za javne isprave smatra se da potječu od onoga tko je na njoj označen kao izdavatelj te da je istinito ono što se u njoj potvrđuje ili određuje - dok se ne dokaže suprotno.

 

Zakon o trgovačkim društvima

 

Zakon o trgovačkim društvima, "Narodne novine" br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 , 40/19 između ostalog propisuje da u pisanom obliku mora biti prokura (čl. 44. ZTD), trgovačka punomoć (čl. 55. ZTD), punomoć trgovačkom putniku (čl. 57. ZTD), ugovori koje društvo sklopi sa osnivačima ili dioničarima na čije dionice otpada više od desetine temeljnog kapitala (čl. 194.a ZTD), ostavka člana uprave d.d. (čl. 244.a) i člana uprave d.o.o. (čl. 424.a) i ostavka člana nadzornog odbora (čl. 260.a ZTD), ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (čl. 481. ZTD). ZTD propisuje i sadržaj koji Ugovor o pripajanju dioničkog društva drugom dioničkom društvu mora sadržavati; tvrtke i sjedišta društva koja sudjeluju u pripajanju; sporazum o prijenosu imovine svakoga društva koje se pripaja u zamjenu za dionice društva preuzimatelja; omjer zamjene dionica, a ako je to potrebno i visinu doplate u novcu; visinu novčanih doplata te odredbu da će te novčane doplate platiti društvo preuzimatelj ili tvrtku, odnosno ime i prezime druge osobe koja će te iznose platiti; pojedinosti o prijenosu dionica društva preuzimatelja; vrijeme od kada te dionice daju pravo na sudjelovanje u dobiti društva i sve pojedinosti glede toga prava; vrijeme od kada radnje pripojenoga društva vrijede kao da su poduzete za račun društva preuzimatelja; prava koja društvo preuzimatelj daje svakome pojedinome dioničaru, kao i imateljima vrijednosnih papira pripojenoga društva; svaku posebnu pogodnost koja se daje nekome članu uprave, odnosno izvršnom direktoru ili članu nadzornog, odnosno upravnog odbora društva koja sudjeluju u pripajanju ili revizoru pripajanja (čl. 513. ZTD).

 

Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora

 

Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, „Narodne novine“, br. 125/11, 64/15, 112/18  propisuje da ugovor o zakupu poslovnog prostora treba sadržavati ime i prezime ili naziv, adresu prebivališta ili sjedišta te osobni identifikacijski broj ugovornih strana; podatke za identifikaciju poslovnog prostora koji se mogu nedvojbeno utvrditi (broj zemljišnoknjižne čestice i zemljišnoknjižnog uloška u koji je poslovni prostor upisan, površina poslovnog prostora, etaža na kojoj se poslovni prostor nalazi, pozicija na etaži, tlocrtni opis poslovnog prostora, kao i svi drugi potrebni podaci za nedvojbenu identifikaciju poslovnog prostora); djelatnost koja će se obavljati u poslovnom prostoru; odredbe o korištenju zajedničkih uređaja i prostorija; rok predaje poslovnoga prostora zakupniku; vrijeme na koje je ugovor sklopljen; iznos mjesečne zakupnine; pretpostavke i način izmjene zakupnine; mjesto i vrijeme sklapanja ugovora (čl. 5.).

 

Zakon o najmu stanova

 

Zakon o najmu stanova, „Narodne novine“, br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20  propisuje da ugovor o najmu stana treba sadržavati podatke;  ugovorne strane;  opis stana, odnosno dijela stana koji se daje u najam; visinu najamnine i način plaćanja; vrstu troškova koji se plaćaju u svezi sa stanovanjem i način na koji će se plaćati; podatke o osobama koje će se zajedno s najmoprimcem koristiti stanom; vrijeme trajanja najma; odredbe o održavanju stana; odredbe o uporabi zajedničkih prostorija, zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i zemljišta koje služi zgradi;  odredbe o primopredaji stana (čl. 5.).

 

Pored navedenih, još niz zakona traži pisani oblik kao uvjet valjanosti ugovora, kao npr. Zakon o faktoringu, (Narodne novine. br. 94/14, 85/15, 41/16) za ugovor o faktoringu (čl. 13. ZF).