Dokument
Pravni temelj
Preuzimanje dokumenata
Pravni temelj
410.ZOONapomena | ||
---|---|---|
Kupoprodaja ugovor kojim se prodavatelj obvezuje kupcu predati stvar tako da kupac stekne pravo vlasništva stvari ili na nj prenijeti neko drugo pravo, a ako vršenje toga prava zahtijeva posjed stvari, i predati mu stvar. Kupac se obvezuje za prenesenu stvar ili pravo platiti kupovnu cijenu. Kupoprodaja je dvostrano obvezujući, konsenzualni ugovor, jer predaja stvari nije akt sklapanja ugovora, nego akt ispunjenja obveza. U pravilu taj je ugovor komutativan i neformalan, osim ako volja stranaka ili zakon zahtijeva formu. ZOO zahtijeva formu za ugovor o prodaji nekretnina i ugovor o prodaji s obročnim otplatama cijene. Ugovor nastaje kada se stranke suglase o bitnim elementima prodaje, a to su predmet i cijena, osim ako je za ugovor potrebna i posebna forma. Predmet prodaje mogu biti stvari i prava. Moguća je i prodaja buduće stvari (kupnja nadane stvari) pa se ugovor sklapa pod odgodnim uvjetom, tj. kupac plaća cijenu ako stvar nastane i u količini u kojoj nastane. Osnovna je prodavateljeva obveza predati stvar sa svim sastavnim dijelovima, pripadcima i ugovorenim plodovima, u ispravnom stanju. U trenutku predaje rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari prelazi s prodavatelja na kupca, čak i kad kupac nije postao vlasnik jer ni prodavatelj nije bio vlasnik. Rizik prelazi na kupca prije predaje ako je pao u vjerovničko zakašnjenje. Osnovna je kupčeva obveza isplatiti cijenu u ugovorenom mjestu i vremenu (kupovnina). Ako drukčije nije ugovoreno ili uobičajeno, isplata se obavlja u mjestu i u trenutku predaje stvari. Ako kupac zakasni s isplatom cijene, duguje zatezne kamate, a ako stvar prodana na kredit daje plodove ili koristi, duguje kamate od dana predaje stvari bez obzira na to kasni li s isplatom cijene. Kupac je dužan preuzeti stvar, t j. poduzeti radnje koje su prema ugovoru ili prirodi posla potrebne za izvršenje predaje, te odnijeti stvar. (Izvor: Pravni leksikon, 2007., 642.-644.)
Naknada štete oblik popravljanja imovinske štete koji se sastoji u novčanom ekvivalentu pretrpljene sadašnje ili buduće štete; odšteta. U hrvatskom pravu pravilo je da se imovinska šteta popravlja naturalnom restitucijom. Ako to nije moguće, ili ne popravlja čitavu štetu, ili oštećenik to zahtijeva, a okolnosti slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjega stanja, sud će odrediti naknadu u novcu. Ako je stvar koja je bila oduzeta vlasniku na nedopušten način propala zbog više sile, odgovorna osoba dužna je dati naknadu u novcu. Obveza naknade štete dospijeva u trenutku nastanka štete i od tada na dugovani iznos teku zatezne kamate. Kod deliktne odgovornosti vrijedi načelo potpune naknade, što znači da se naknađuje obična šteta i izmakla korist, odnosno, sud će oštećeniku dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se njegova imovinska situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Kod ugovorne je odgovornosti pravo na tzv. nepredvidivu štetu vezano za više stupnjeve krivnje. (Izvor: Pravni leksikon, 2007., str. 774.) |